The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe Thunder [Ar-Rad] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The Thunder [Ar-Rad] Ayah 43 Location Maccah Number 13
Alif, Laam, Miim,[1] Raa. Ɗee ko aayeeje deftere nden; jippinaande nden e maaɗa immorde ka Joomi maa ko goonga; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe ngooŋɗintaa.
Ko Alla woni ɓamtuɗo kammuuli ɗin doose ɗe on nji'ataa. refti O fotondiri ka dow 'Arshi, O elti naange ngeen e lewru ndun: kala majji no doga haa e lajal innaangal. Hino toppitoo fiyaakuuji ɗin, Homo fensita aayeeje ɗeen belejo'o on njanante kawwroygol e Joomi mon.
Ko Kaŋko woni fontuɗo leydi ndin, O waɗi e majji pelle e caatli. E kala (noone) e dimɗe, o waɗi e majje noone ɗiɗi resindirayɗi. Homo suddira jemma on ñalawma on. Wonii e ɗuum, maandeeji wonan`de yimɓe miijitotooɓe.
Hino ka leydi tummbe ɓadondirɗe, e gese 'inabu, e remuruuji, e tamarooje dukkinɗe e ɗe wonaa ɗukkinɗe, heɗe yarniree ndiyam ngootam, Miɗen ɓurna yoga majji dow yoga ka dakamme. Wonii e ɗuum, maandeeji wonan´de yimɓe haqqilooɓe.
Si a ŋalɗay, -haawete-haray ko konngol maɓɓe ngol jojji ŋalɗude:-haawniinde- "Eyoo si men wontii mbulmbuldi, mene men wontat e tagoore hesre?" Ko ɓeen ngoni yedduɓe Joomi mun ɓen, ko ɓeen tonngoytee ka daaɗe mun, ko ɓen kadi ngoni yimɓe Yiite; kamɓe ko ɓe luttooɓe e magge.
Heɓe hawjirane bone on ado moƴƴere nden. Gooŋɗii wulike ado maɓɓe [lepte] yeruuje majje. Pellet, Joomi maa ko Jom-haforanal wonan`de yimɓe ɓeen, e tooñe maɓɓe ɗeen. Pellet kadi Joomi maa, ko cɗttuɗo lepte.
Ɓeen heefereɓe no wi'a: "Ko haɗno maande jippiniree e makko immorde ka Joomi makko?" Anndu ko an ko a jertinoowo, hino woodani yimɓe kala pewnoowo.
Alla no anndi ko roondotoo kala deyel, e ko renngaaji ɗin ustata e ko ɗi ɓeydata. Kala huunde ka makko, ko eɓɓaa-ɗum.
gannduɗo k owirniiɗi e feeñuɗi, mawɗo, toownitiiɗo.
Hino fota [ka makko ganndugol] oon cuuɗuɗo konngol e mooɗon, e on peññinɗo ngol, on cuuɗiratɗo jemma, e on jaltiniroowo ñalawma.
Hino woodani mo lomtondirooɓe yeeso makko e ɓaawo makko, heɓe ndeenira mo yamiroore Alla. Pellet Alla waylataa ko woni e yimɓe, haa ɓe mbayla ko woni kon e maɓɓe. Si Alla faandanike yimɓe bone, alaa yiltoowo mo. Alanaa ɓe gaanin makko giɗo-heftoowo.
Ko Kaŋko woni kollirayɗo on maƴe ɗen kulul [ɗe] e tamƴinagol [toɓo]; O fuɗɗa ɗeen duule tedduɗe.
Digge ɗeen no senina mo yettugol mo, e maleykaaji ɓen, immorde e kulol makko. o wurta parñite ɗen, O meminira ɗe on mo o muuyi. Kamɓe heɓe wennja fii Alla, Kaŋko non ko O saɗtuɗo nanngal.
Hino woodani oo noddaandu goonga! Ɗiin ɗi ɓe noddata ko woori Mo, ɗi jaabotaako ɓe e huunde; si wanaa wano fontuɗo newe mun e ndiyam fii yo ɗam yotto hunnduko makko, kono ɗam wonaani joottotoo-ɗam kon (hunnduko). Noddaandu heefereɓe ɓen wonaani si wonaa e majjere.
Ko Alla woni ko sujjannta, denndaangal ko woni ka kammuuji e la leydi, ɗoftaare e waawneede, e ɗowdiiji maɓɓe, bimmbi e kiikiiɗe.
Maaku: "Ko hommbo jeyi kammuuji ɗiin e leydi ndin?" Maaku: "Ko Alla". Maaku: "E on njogiti gaanin makko, keediiɗi ɗi mbaawanaa ko'e majji nafa wanaa lorra?" Maaku: "Hara bumɗo e ji'iiwo no fota? Kaa hara niɓe ɗen fotay e ndaygu ngu? Kaa ɓe waɗan Alla kafidiiɓe tagirɓe wano tagoore makko nde, tagoore nde nanndari ɓe? Maaku: "Ko Alla woni takɗo kala huunde, ko Kaŋko woni bajjo, poolɗo".
O jippinirii ka kammu ndiyam, ɗam ili e jooli=caatli =emmbere majjam. Ilol ngol roondii ngufo hummbu-ngo. No e kon ko ɓe kuɓɓata yiite e mun fii ɗaɓɓu ɗaɓɓugol cuɗaari maa nafa-hoy, ngufo sugu mun. Ko wano nii Alla waɗirta misal goonga e fenannde. Si ko ngufo ngon, ngo yahray ɓeeɓugol, ammaa ko nafata yimɓe ɓeen kon, ɗum ñiiɓa ka leydi. Ko wano nii Alla waɗirta yeruuji ɗiin.
Hino woodani ɓeen nootiiɓe Joomi mun moƴƴere. Ɓeen ɓe nootaaki Mo, sinno woodaniino ɓe denndaangal ko woni kon ka leydi, e yeru mun won´dude e mu'un, ɓe soktorayno(coottorto) ɗum. Ɓeen ɗon, no woodani ɓe bonɗum hasboore, jaaƴorde maɓɓe nden ko Jahannama. Nge bonii ndaɗɗundi.
E ko on gannduɗo won´de ko jippinaa ko e maaɗa immorde ka Joomi maa ko goonga, wa'ata wa on ɓumɗo? Anndu ko waajitotoo, ko joomiraaɓe-haqqillaaji ɓeen,
Ɓeen huuɓnooɓe ahadi Alla ndiin, ɓe pirtataa ahodal(hoolaare).
e ɓeen jokkooɓe ɗuum ko Alla yamiri yo jokke, heɓe kula Joomi maɓɓe, heɓe kula bon´de hasboore,
Ɓeen muññoriiɓe ɗaɓɓugol yarluyee Joomi maɓɓe, ɓe ñiiɓni julde, ɓe nafqii e kon ko min arsiki ɓe, gunndoo e kene, heɓe duñira moƴƴere ndeen bone on. Ɓeen ɗoon, no woodani ɓe battane galle,
Aljannaaji ñiiɓal, heɓe naata ɗi, e ɓeen moƴƴuɓe e baabiraaɓe maɓɓe ɓeen, e rewɓe maɓɓe ɓen, e geyngolji=ɓesnguuji =maɓɓe ɗin. Hara Maleykaaji ɗi hino naatirana ɓe kala damal:
"Kisal wonii e mo'on, sabu muñal mon ngal. battane galle ɗeen moƴƴii".
Ɓeen (non) firtooɓe ahadi Alla ndin ɓaawo piɓugol ndi, heɓe taƴoo e ko Alla yamiri kon yo jokke, heɓe mbonna ka leydi, ɓee ɗoo, hino woodani ɓe kuɗdi, hino woodani ɓe kadi bonɗum galle.
Alla no yaññana arsike on mo o muuyi, Himo ɓittina. heɓe mbeltora nguurndam aduna, nguurndam aduna non wonaani ka laakara, si wanaa dakamme-hoy.
Ɓeen yedduɓe no mbi'a: "Ko haɗno aaya jippinee e makko immorde ka Joomi makko?" Maaku: "Alla majjinat tun mo o muuyi, O fewna e makko on tuubuɗo-ruttii"
Ɓeen gooŋɗinɓe, ɓe ɓerɗe mun deeƴirta jantagol Alla. Ngandee ko jaŋtagol Alla ngol ɓerɗe ɗeen ndeeƴirta.
Ɓeen gooŋɗiiɓe ɓe ngolli golle moƴƴe, welo-welo woodaniiɓe e moƴƴude ruttorde.
Ko wano nii min nulir-maa e mofte - gooŋɗii mofte goo yawtiino ado majje - fii yo a janngan ɓe nden nde min wahayini e maaɗa, kono heɓe yedda Yurmeteeɗo on. maaku: "Ko Kaŋko woni Joomi am. deweteeɗo alaa si wanaa Kaŋko. Ko e makko mi fawii, ko ka makko kadi woni ruttorde am".
Sinno janngeteende naɓirano pelle ɗe, maa leydi ndin seekiraa sabu mayre, maa nde wowliniraa maayɓe ɓen (harayno ko ndee ɗoo). Ko woni, ko Alla woodani fiyaaku on fow. E gooŋɗinɓe ɓen nganndaanii won´de, sinno Alla muuyuno, o fewnatna denndaangal yimɓe ɓen? Masiibo seeraani no heɓira yedduɓe ɓeen ko ɓe paggitii kon, maa [ngon masiibo] yana takko galle maɓɓe nden haa fodoore Alla nden ara. Pellet Alla firtataa fodoore.
Goŋɗii nulaaɓe njalkitanoo ma ado maaɗa. mi muññanii ɓen yedduɓe, refti Mi nanngi ɓe. Ko honno lepte am ɗen ngonirnoo!
E hara ko oon dariiɗo e kala woŋkii ko ki faggitii kon [ɓuri hanndude e dewal?...] Ɓe mbaɗanii Alla kafidii- ɗi. Maaku: "Innee-ɗi" Kaa on humpitay mo ko o ngnndaa ka leydi? Kaa ko ko [tun] e konngol? Ko woni, heeferɓe ɓeen cuɗinanaa ma pewje maɓɓe ɗeen, ɓe sakkaa(pala) e laawol ngol. Kala mo Alla majjini, peewnoowo alanaa mo.
Hino woodani ɓe lepte ka nguurndam aduna. Pellet ko lepte laakara ɗen ɓuri sattude, alanaa ɓe daɗndoowo (ɓe) e Alla.
Sugu Aljanna mo gooŋɗuɓe ɓeen fodaa on: Caati no ila ley makko; ñaamri makko ɗi ko duumiiɗum, e ɗowdi makko ndin. Ɗuum ko battane ɓen gooŋɗuɓe, battane heeferbe non ko Yiite.
Ɓeen ɓe mnn okki deftere ndeen, heɓe mbeltora ɗuum ko jippinaa e maaɗa. No e leƴƴi kon ɓen yeddooɓe yoga mayre. Maaku: "nganndee ko yamiraa-mi, ko nde reway-mi Alla hara mi sirkanaali mo. Ko e makko nodday-mi, ko ka makko kadi woni ruttorde am".
Ko wano nii min njippiniri nde ñaawoore (e haala) aarabu. Pellet si a jokkii mbeleeɗe maɓɓe ɗen ɓaawo nde ganndal ari e maa, alanaa ma gaanin Alla immorde e giɗo, wanaa daɗndoowo.
Gooŋɗii min nulii nulaaɓe ado maa, min waɗani ɓe genndiraaɓe e geyngol. Haananaa Nulaaɗo nde o addata Aaya, si wanaa e sakkitoore Alla. Hino woodani kala lajal caati.(happu binndaɗo)
Alla no meha (momta)ko Muuyi o tabatina (ko o wela), ko ka makko yumma defte ɗeen woni.
Si minn kolliima yogo e ko min fodi ɓe, maa Mmin hunnu maa (ado mun), anndu ko fawi maa ko yottingol, haasboore nde ko minen fawtii.
E ɓee nji'aani won´de miɗen ngara e leydi ndin, min ustira ndi ka seraaji mayri? Alla no ñaawa, alaa wurtinoowo ñaawoore makko nden, ko o yacciiɗo (jaawɗo)ñaawoore.
Gooŋɗii ɓen adinooɓe ɓe pewjaniino (Annabaaɓe maɓɓe); ko Alla non pewje ɗeen fow keeranii. Homo anndi kala woŋkii faggitotoo. Arma heefereɓe ɓeen ngannda ko hommbo battane galle (moƴƴe) woodani.
Heeferɓe ɓeen heɓeo mbi'a: "wonaa a nulaaɗo". Maaku: "Alla yonii seedee hakkunde am e mon, e ɓen jogitiiɓe ganndal deftere ndeen".

