The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesMary [Maryam] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah Mary [Maryam] Ayah 98 Location Maccah Number 19
Kaaf Haa Yaa ayn saad.[1]
Jaŋto Yurmeende Joomi maaɗa jeyaaɗo makko on Jakariyaa.
Tuma nde o noddunoo Joom makko noddaannu suuɗiindu.
O maaki: "Jooma, min dey ƴi'e ɗen lo'ii e am hoore nden ranwi puri, mi laataaki non ɗawaaɗo ka toragol ma Jooma.
Min dey mi hulii lomtotooɓe ɓen ɓaawo am, cuddiiɗo am on laatike dimaro okkam immorde ka maaɗa ɓiɗɗo.
O rona kam, o rona kadi e ɓeynguure Yaaquuba nde waɗaa mo Joomi weltoraaɗo.
Eeyma Jakariyaa Minen Min mbeltinirii ma suka innde makko ko Yahyaa Min mbɗanaani mo ko adii tokoraajo.
O maaki: "Jooma ko honno laatoranta kam suka sonnaajo am on laatike dimaro min kadi mi yottike e nayewu yooruɗo tere?"
[Maleka on] wi'i: "Ko nii Joomi maaɗa Daaliri: Ɗum no neewii e Am gooɗii Mi Tagiino ma ko adii, hari a laataaki huunde".
O maaki: "Jooma waɗanam ma'ande". O Daali: "ma'ande maaɗa nden ko wota a wowlidu e yimɓe ɓen jemmaaji tati potondirɗi".
O yalti hakkunde yimɓe makko ɓen immorde ka ganngunal o joopii fa'ande e maɓɓe, ɗum woni subunhinee bimmbi e kiikiiɗe.
Eeyma Yahyaa nanngir deftere nden doole, min n ngokki mo ñeeñal ko o suka.
E Yurmeende immorde ka amen ko o laaɓuɗo o laatike kuloowo [Alla].
Ko o ɗigganɗo jipnaaɓe mo ɓen o wonaani ndunndarankeejo gaaƴiiɗo.
Kisal e makko ñande o jibinaa e ñande o maayata e Ñande o immintintee ko o guuruɗo.
Jaŋto ka deftere Mariyama tuma nde o woɗɗitinoo immorde e yimɓe makko ɓen [o yaari] e nokkuure funnaangeyaŋkoore.
O jogitii ga maɓɓe wirngallo, min Nuli e makko Ruuhu amen o nanndintinanii mo e ɓanndiŋke fotondirɗo.
O maaki: min mi moolorii jurmoteeɗo On immorde e maaɗa si tawii a laatike ko a kulɗo [Alla].
O wi'i: "Pellet, min ko mi Nulaaɗo Joomi maaɗa fii yo mi okke suka laaɓɗo.
O wi'i: "Ko hono laatoranta kam suka hara ɓanndiŋke memaani kam mi laataaki kadi jeenoowo(pijoowo)".
O wi'i: "ko nii Joomi maaɗa Daaliri: "Ɗuum no newii e am e fii yo min mbaɗ mo ma'ande fii yimɓe ɓen e Yurmeende immornde e amen ɗum laatike fiyaake Ñaawaaɗo".
O roondii mo, o pottidodi e makko e nokkuure woɗɗitiinde.
Ŋata(qatwere) on fiɗi mo e jullere tamarohi, o wi'i: "Ee hara noon mi maayno ko adii ɗum mi laatoo hu'unde yejjitaande".
O noddi mo immorde e ley makki, [o wi'i] wota a suno gooŋɗii Joomi maaɗa waɗii ley maaɗa caatngol.
Yeƴu(dimmbu) fa'ade e maaɗa jullere tamarohi kin nde liɓa e ma,aɗa ɓennduɗe teɓeteeɗe.
Ñaam yaraa ɓuɓɓinaa gite, si a yi'ii goɗɗo immorde e ɓanndiŋke wi'u: "Miin dey mi takkanii Hinnorante(jurmotooɗo korka mi wowlidata e neɗɗaŋke hannde".
O radi e makko ka yimɓe makko, homo tammbii mo ɓe wi'i: "Ko an yo Mariyama gooŋɗii a addii hu'unde hawnii nde".
Eyma banndiraawo Haaruuna baaba maa laatanooki neɗɗo bonɗo neene maaɗa kadi laataaki jinoowo.
[Mariyama] joopii e makko, ɓe mbi'i:"Ko hono min njewtirta e on sanfaajo gonɗo e woofordu(liir) gondo e tiiggu".
[Iisaa] maaki: "Miin dey ko mi jiyaaɗo Alla o okkii kam deftere nden o waɗii kam annabaajo".
O waɗi kam Barkinaaɗo nokku kala ka mi woni, o wasiyii kam Juulde nden e Jakka on fodde miɗo wuuri.
Ko mi ɗigganɗo yumma am, o waɗaani kam ndunndarankeejo malkisaaɗo.
Kisal on wonii e am ñande mi jibinaa e ñande mi maayata e ñande mi immintintee ko mi guuruɗo.
On ko Iisaa geɗal Mariyama Daalol Goongawol ngol heɓe cikkitoo fii mu'um.
Haananaa Alla nde o jogitotoo ɓiɗɗo senaare e wonanii mo, si O ñaawii fiyaake o daalanay mo tan: "Won" o wona.
Pellet, ko Alla Woni Joomi am e Joomi mon, mdewee o. Ko ɗum woni Laawol poocciingol".
Pelle ɗe luutondiri hakkunde majji, bone wonanii ɓen yedduɓe ceedagol ñalaande mawnde.
Kaawee ko nanirta yi'ira wa maɓɓe Ñande ɓe aroyta e amen, kono tooñooɓe ɓen hannde heɓe e ndeer majjere ɓanngunde.
Kulɓinir ɓe ñande Nimse, tuma nde fiyaake on ñaawaa hara kamɓe hiɓe e ndeer welsindaare hara ɓe gooŋɗinaa.
Minen min ndonat lesdi ndi e ɓen wonɓe e dow mayri, ko ka amen ɓe nduttetee.
Jaŋto ka deftere Ibraahiima, pellet, kaŋko o laatino Goonguɗo annabaajo.
Tuma nde o maakannoo bem makko: "eeyma baaba ko holɗum ndewantaa ɗum ko nanataa yi'ataa hara duncantaa ma hay e hu'unde?
Eeyma baaba min dey gooɗii arii am immorde e Ganndal kon ko araani e maaɗa, jokkam mi fewne e Laawol po'occiingol.
Eeyma baaba, wota a rew Seytaane, pellet, Seytaane laatike jedduɗo jurmotooɗo.
Eeyma baaba, min dey miɗo huli wota meeme Lepte immorde ka jurmotooɗo laatanoɗaa Seytaane giɗo.
[Baaba makko] wi'i: "Enee, an a añ deweteeɗi am ɗin nee Ibraahiima, pellet, si a accaani mi fiɗete selam dummunne [juutuɗo].
[Ibraahiima] maaki: "Kisal e maaɗa aray mi inminanomaa ka Joomi am, pellet, Koŋko O Laatike Newaniiɗo kam.
Mi martoo(deestoo) on e kon ko ndewoton ga Alla, mi toroo Joomi am no gasa mi wonataa tampirɗo toragol Joomi am.
Tuma nde o martinoo(deestinoo) ɓe e ko ɓe ndewata kon gaAlla, min n ngokki mo Ishaaqa e Yaaquuba kala [gooto e maɓɓe] Men waɗi [mo] Annabaajo.
Min ngokki ɓe immorde e Yurmeende amen, min mbaɗani ɓe mantoore toownde.
Jaŋto ka deftere Muusaa, pellet, kaŋko o laatinoke laɓɓinɗo o laatinoke kadi Nulaaɗo Annabiijo.
Min noddi mo ka senŋgo ñaamo [fello] Tuuri Min ɓattini mo gunndeteeɗo.
Min ngokki mo immorde e Yurmeende amen musiɗɗo makko on Haaruuna Annabiijo.
Jaŋto ka defftere Ismaa'iila, pellet, kaŋko o laatinoke gooŋɗuɗo fodoore o laatinoke kadi Nulaaɗo Annabiijo.
O laatino himo yamira yimɓe makko ɓen Juulde e askal on, o laatino kadi beltoraaɗo ka Joomi makko.
Jaŋto ka deftere Idriisa, pellet, kaŋko o laatino goonguɗo Annabiijo.
Men ɓamti mo e nokkuure Toownde.
Ko ɓeen ngoni ɓeen, ɓe Alla Neemini e dow mu'en immorde e Annabaaɓe ka geɗal ɓebibbe Aadama e ɓen ɓe Men mbaɗɗinnoo wond'ude e Nuuhu e geɗalɓe Ibraahiima e Israa'iila e ɓen ɓe Min peewni min n cuɓii si janngaama e dow maɓɓe aayeeje Hinnorante ɓe fukko koɓe sujjooɓe e wullooɓe.
Lomtii ɓaawo maɓɓe lomtotooɓe, ɓe njeeebi Juulde nden ɓe njokki welamuuji ɗin aray ɓe kawroya e bone.
Si wonaa on tuubuɗo o gooŋɗini o golli ko moƴƴi, ɓen ɗon ɓe naatat Aljanna on ɓe tooñiroy- taake hay e huunde.
Aljannaaji Adan ɗin ɗi jurmotooɗo o Fodi jeyaaɓe makko ɓen e birnagal, pellet Kaŋko, Fodoore Makko nden laatike ko aroore.
لَّا يَسۡمَعُونَ فِيهَا لَغۡوًا إِلَّا سَلَٰمٗاۖ وَلَهُمۡ رِزۡقُهُمۡ فِيهَا بُكۡرَةٗ وَعَشِيّٗا [٦٢]
Ɓe nanataa ndeer ton rayrayti si wonaa kisal no woodani ɓe arsike maɓɓe on nder ton bimmbi e kiikiiɗe.
Oon Aljanna mo Men ndoninta immorde e jeyaaɓe amen ɓen, on laatiiɗo kulol [Alla].
Min njippotaako si wonaa e Yamaruyee Joomi maaɗa, no woodani mo ko woni kon hedde yeeso amen e ko woni kon ɓaawo amen e ko woni kon hakkunde ɗum, Joomi maaɗa laataaki yejjitoowo.
Jooma kammuuli ɗin e lesdi ndin e ko woni kon hakkunde majji, rew mo monñitor dewal makko. Taw si haɗa anndani mo tokoraajo?
Neɗɗaŋke on no wi'a: "Eyoo, e jaka si mi maai aroyay ka mi yaltinee tawa ko mi guurɗo?"
Enee, neɗɗaŋke on annditaani Menen Men Tagiino mo ko adii, hari o wonaali hay e hu'unde.
فَوَرَبِّكَ لَنَحۡشُرَنَّهُمۡ وَٱلشَّيَٰطِينَ ثُمَّ لَنُحۡضِرَنَّهُمۡ حَوۡلَ جَهَنَّمَ جِثِيّٗا [٦٨]
Mi woondirii Joomi maaɗa min mooɓat ɓe sanne e Seytanuuji ɗin, refti min ngadda ɓe sara Jahannama ko ɓe jiccii ɓe.
Refti min n ɗo'ofa immorde e kala fedde ko hommbo e maɓɓe ɓurnoo saɗtude dartagol e dow jurmotooɗo e o.
Refti ko minen nganndi ɓeen ɓurɓe haan'dude e sumugol e magge.
Alaa hay e gooto e mo'on si wanaa o joloyat e magge, ɗum laatike e dow Joomi maaɗa ko ñaawaɗum Teeŋtinaa.
Refti min ndaɗna ɓen hulunooɓe [Alla] min n ɗala tooñooɓe ɓen ko ɓe jicciiɓe ndeer ton.
Si janngaama e taweede maɓɓe aayeeje amen Ɓannguɗe ɗe yedduɓe ɓe mb'a gom- ɗimɓe ɓen: "Ko honnde e feddeeji ɗi ɗiɗi ɓuri moƴƴude darnde ɓuri moƴƴude kadi batu".
Heewii ko min kalki ado maɓɓe immorde e gire tawi ko kamɓe ɓuri fotude mirannji suudu e mba'adi.
Maaku: "On laatiiɗo e ndeer majjere nde yo jurmotooɗo fortan mo fontudee, haa si ɓe yi'ii ko ɓe fodaa kon, si tawii ko lepte ɗen maa si ko Darngal ngal, aray ɓe annda on m bonuɗo nukkuure e ɓurɗo lo'ude konu".
Alla no ɓeydana ɓen feewɓe Peewal, Moƴƴi heddotooɗi ɗin ɓuri moƴƴude mbarjaari ka Joomi maaɗa ɓuri moƴƴude kadi ruttorde.
Enee, a yi'ii on jedduɗo aayeeje amen ɗe, o wi'i: "Maatun mi okkee jawdi e ɓiɗɗo".
Enee o ƴelliti e ko wirnii kon, kaa jogiti ka jurmotooɗo e Aadi?
Wonaa non, aray Min mbinnda ko o wi'ata kon min ɓeydana mo immorde e Lepte ɗen ɓeydude.
Min ndonna mo e ko o wi'ata ko, o ara e Amen ko o weddiiɗo(gooto).
Ɓe njogitii ga Alla deweteeɗi fii yo ɗi laatano ɓe semmbe.
Wonaa non, maɓe njeddu dewugolɓe ngol, ɓe laatanoo ɓe añɓe.
Enee a yiaani minen min Nulii Seytanuuji e dow yedduɓe ɓen hiɗi ƴuuna ɓe ƴuunudee.
Wata a hawjan ɓe, pellat, limonayɓebe kala limugol.
Ñande Min mooɓoyta hulooɓe [Alla] ɓe ka jurmotooɗo Teddinaaɓe.
Men cogga bonɓe ɓe haa ka Jahannama ko ɓe jolooɓe.
Ɓe maraa tefoore nden si wonaa on jogitiiɗo ka jurmotooɗo Aadi.
Ɓe mbi'i: "jurmotooɗo jogitike ɓiɗɗo".
Gooŋɗii on mgaddii hu'unde pankarɗii nde.
Kammuuli ɗin no do'a(ɗesa) se'ekaade immorde e ɗuum leydi ndin feera pelle ɗe nduuya fii unagol.
fii ɓe noddanii jurmotooɗo ɓiɗɗo.
Haananaa jurmotooɗo de o jogitotoo ɓiɗɗo.
Alaa ko woni e kammuuli e leydi si wanaa o aray e jurmotooɗo hombo woni jeyaaɗo.
Gooɗii o moftii ɓe o limii ɓe kadi e limugol.
[Gooto] Kala e maɓɓe aray Mo Ñande Darngako o woddiiɗo(teeldɗo).
Pellet, ɓeen gooɗinɓe ngolli ko moƴƴi ko aray ka jurmotooɗo waɗanaɓe Giggol.
Anndu ko min n newiniri nde ka ɗenngal maaɗa; ko fii yo a weltinir nde hulooɓe [Alla] ɓen njertiniraa nde yimɓe saɗtuɓe weeñre.
Heewii ko min kalki ado maɓɓe e gire taw si hiɗa so'a e maɓɓe immorde e goɗɗo, maa haɗa nana ɓe hito?

