The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe Smoke [Ad-Dukhan] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The Smoke [Ad-Dukhan] Ayah 59 Location Maccah Number 44
Haa, miim.[1]
Mi wooɗndirii defere ɓanngunde nde !
Min njippinirii nde e jemma barkinaaɗo, Min siforii won'de jeertinooɓe.
Ko e on (jehma) woni ko seerndetee kala fiyaaku ñeñaaɗo.
Ɗuum ko yamiroore immorde ka amen. Min siforii won'de Nulooɓe.
yurmeende immornde ka Joomi maa. Pellet, ko Kaŋko woni Nanoowo, gannduɗo oon.
Jeyɗo kammuuji ɗiin e leydi ndiin e ko woni kon hakkunde majji, si wonii ko on yananaaɓe.
Deweteeɗo goo alaa, si wanaa Kaŋko. Homo wuurna, Himo wara. Jeyɗo on Jeyi baabiraaɓe mon aramɓe ɓeen.
Ko woni tan, ɓe wonii e sikke, heɓe pija.
Habbito ñande kammu ngun ardata e curki feeñuuki,
suddayki yimɓe ɓen. [Ɓe mbi'anee]: "Ɗuum ko lepte mu'usuuɗe" !
"Joomi amen, huncan min lepte ɗeen. Minen ko men gooŋɗinɓe".
Ko honno ɓe mbaajitorta, ko goongo Nulaaɗo ɓannginɗo ariino ɓe?
Refti ɓe nduŋti, ɓe mb'i: "Ko tinndinaaɗo, kaangaaɗo".
Awa ko Min ittooɓe lepte ɗen seeɗa; kono pellet, ko on ruttitotooɓe.
Ñande Min nanngiroyta bippannde mawnde nden, pellet, ko Min yoɓtoytooɓe.
Gooŋɗii Min njarribinoke ado maɓɓe, yimɓe Fir'awna ɓen, Nulaaɗo tedduɗo ari e maɓɓe,
won'de: "mbaɗee e juuɗe am, jiyaaɓe Allah ɓeen. Min ko mi Nulaaɗo e mon, koolniiɗo.
E won'de wota on townitano Allah, tawde mi addanay on hujja ɓannguɗo.
Min kadi noon, mi moolorii Jeyɗo kam oon Jeyi on, nde piɗotonmi kaaƴe.
Si on ngooŋɗinaa kam, haray celee kam".
O noddi Joomi makko, won'de: "Ɓee ɗoo, ko yimɓe bonɓe".
"Yaadir e jiyaaɓe Am ɓen jehma; nganndon ko on sukketeeɓe.
Ngaccaa maayo ngoon deeƴa [si on lummbii] ɓeya kan, ko konu yooleteengu".
Ɗuuɗii ko ɓe ngacci e gese e ɓulli,
e remuruuji e koɗan'de tedduɗe,
e dokke ɓe ngonnoo e neeminireede.
Ko wano noon. Hooti Min ndonini ɗi yimɓe woɓɓe.
Kammu nguun toɓaali ɓe, wonaa leydi ndin, ɓe ngonaani kadi muñanteeɓe.
Gooŋɗii Min ndaɗndii ɓiɗɓe Israa'iila ɓeen e lepte koyneeje;
immorde e Fir'awna, tawde o laatino townitiiɗo, jiyaaɗo e fantimɓe ɓeen.
Gooŋɗii Min cuɓorike ɓe e dow ganndal e hoore winndere ndeen,
Min ngokki ɓe Ma'andeeji, ɗi jarrabuyee ɓannguɗo woni e mum.
Ɓee kan no mbi'a:
"Ndee wonaani, si wonaa maayde amen aranere nden tan. Min wonatah immintinoyteeɓe.
Awa artiree baabiraaɓe amen ɓeen, si wonii ko on gooŋɗuɓe".
Kere ko kamɓe ɓuri moƴƴude kaa ko yimɓe "Tubba'in" ɓeen e ɓeya adinooɓe ɓe? Min kalkuno ɓeen, tawde hari ko ɓe bonɓe.
Min tagiraali kammuuji ɗin e leydi ndin e ko woni hakkunde majji kon, fijooɓe.
Min tagiraali ɗin ɗiɗi, si wonaa e goonga. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe, ɓe nganndaa.
Pellet, ko Ñalaande Seerndindiro ngon, woni ko ɓe saatinanaa, kamɓe fof.
Ñalnde nde giɗo duncanoytaa giɗo [mum] hay hu'unde; ɓe wonaani kadi walloyteeɓe,
si wonaa mo Allah yurmaa woo. Pellet, ko Kaŋko woni pooluɗo, jurmotooɗo On.
Pellet, lekki Zaqquumi Kini.
ko ñaametee bakkodinɓe ɓeen.
A sikkay ko taayinaa ; hino fata ka ndeer deedi.
Wano ngulɗam fatirta.
Nanngee mo pooɗiron ka hakkunde dulɓatnge.
refti njuppon ka hoore makko, lepte patinaaɗe ɗeen.
Meeɗu noon ! Asn [sikkunooɗo] ko a poolɗo, tedduɗo.
Awa ko ɗuum woni kon ko cikkitiɗon e mum.
Pellet, gooŋɗuɓe ɓren ngonii e weerde koolniinde,
e ndeer gese e ɓulli,
heɓe ɓoornoo ko ɗaati e ko tekki, hara hiɓe peewtondiri.
Ko wano noon. Min ndesini ɓe kadi yaacɓe gite.
Hiɓe nodda toon, kala muuyanteeɗi, hara ko ɓe hooliiɓe.
Ɓe meeɗataa toon maayde, si wonaa maayde aranere nden. O daɗnda ɓe lepte Jahiimi ɗeen.
ko dokkal noon, immorde ka Joomi maa. Awa ko ɗuum woni maloore mawnde ndeen.
Ko Min newiniri nde e ɗamngal maaɗa, ko no ɓe mbaajitora.
Habito. Kamɓe ne ko ɓe habbitiiɓe.

