The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesQaf [Qaf] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah Qaf [Qaf] Ayah 45 Location Maccah Number 50
Qaaf.[1] Mi wooɗndirii Alqur'aanaare teddunde ndeen!
Si ko woni, ɓe ŋalɗu ko tawi kon jeertinoowo arii ɓe iwɗo e maɓɓe ; he'eferɓe ɓen mbi'i: "Ɗuum ɗoo ko hu'unde haawniinde.
Kere si min maayii, min ngoontii mbulmbuldi...? Ɗuum ɗon ko duttitagol goɗɗungol noon !"
Gooŋɗii miɗen nganndi ko leydi ndin ñaamata kon e maɓɓe ; hino ka Amen gaa deftere reennde.
Si ko woni, ɓe njeddu goonga kan tuma nde ka arnoo e maɓɓe, hiɓe e ndeer fiyaaku jilɓuɗo.
E ɓee ndaaraani kammu ngun dow maɓɓe, ko honno Min mahiri ngun Min cuɗini ngu ; hara perɗi alanaa ngu?
Leydi ndin kadi, Min mbeerti ndi Min mberlii e mayri pelle, Min puɗini e mayri kala nooneeji [puɗi] gooɗuɗi.
fii tasakuyee e waaju wonan'de kala jiyaaɗo duttotooɗo.
وَنَزَّلۡنَا مِنَ ٱلسَّمَآءِ مَآءٗ مُّبَٰرَكٗا فَأَنۢبَتۡنَا بِهِۦ جَنَّٰتٖ وَحَبَّ ٱلۡحَصِيدِ [٩]
Min njippini kadi ndiyam mbarkinaaɗam ummaade ka kammu, Min puɗiniri ɗam gese e gabbe coñeteeɗe.
e leɗɗe tamaro juutɗe gon'dude e piindi fawondirndi,
ko arsike jeyaaɓe ɓen. Min nguurnitiri ɗam kadi leydi yoorundi. Awa ko noon woni fii ummital ngal.
Ado maɓɓe, yimɓe nuuhu ɓen, e yimɓe Ɓunndu ɓeen e Samuuda'en [fof] f Njedduno,
e 'Aadi'en, e Fir'awna e musiɗɓe Luutu ɓeen.
e yimɓe fitaare nden, e yimɓe Tubba' ɓeen. Kala maɓɓe jedɗuno Nulaaɓe ɓeen, kammbaa am on jojji.
Kere Min ndoŋkuno fii tagoore ado nde? Ko woni kamɓe, hiɓe e jiɓaare fii tagiteede laawol kesol.
Gooŋɗii Min tagii neɗɗaŋke on, Meɗen nganndi ko woŋkii makko kin sowinsinirta mo. Ko Minen ɓuri ɓadaade mo e dii ɗaɗol (makko) daande ngol.
tuma nde jaɓɓoytooɓe ɓeen ɗiɗo jaɓɓoroytoo [golle makko ɗeen] ñaamo e nano, hara hiɓe njooɗii.
O wowlataa konngol, si wonaa hino takko makko binndoowo tawaaɗo.
Ɗeɗɗere maayde nden ardi e goonga : "Ko ɗuum wonnnoo ko ndogaynoɗaa".
Wuttee ka alaandu ; ko nden woni Ñalaande kammbaa ndeen.
Woŋkii kala ara, hara hiki won'di e coggoowo e ceedotooɗo.
"Gooŋɗii a laatinoke belsindiiɗo e ndee. Min kunci wirngallo maa ngon kisan; gite maa ɗeen hannde ko ceeɓɗe".
Gonndiijo makko on wi'a: "Ko ɗuum ɗoo woni ka am ɗoo, maandinaa-ɗum".
Bugee ka Jahannama onon ɗiɗo, kala jedduɗo canndallo.
Kaɗoowo moƴƴere, jaggitoowo, cikkitiiɗo,
on baɗiduɗo e Allah deweteeɗo goo. Bugee mo ka ndeer lepte caɗtuɗe".
Cinndadiijo makko (seytaane) on wi'i: "Joomi amen, mi bewinaali oo; si ko woni, ko e majjere woɗɗunde o wonnoo e mum".
[Allah] daala : "Wota on njeddondir ka Am ɗoo ! Nde tawnoo Mi ardiniino e mon kammbaa.
Konngol waɗtitetaake ka am ɗoo ; Mi siforaa kadi tooñoowo jiyaaɓe ɓen".
Ñande Min mbi'anoyta Jahannama o : "E a heewii?" Nge wi'a: "Ko ɓeydee hino woodi?"
Aljanna on ɓaɗtinanee gooŋɗuɓe ɓen, hara wonaa ka woɗɗi.
"Ko ɗum ɗoo woni ko podaɗon, wonan'de kala duttiiɗo [e Joomi mun] deeniiɗo.
oon kuluɗo Joom Hinaranke oon ka wirnii, o ardi e ɓernde laaɓunde.
Naatiree mo e jam". Ko nden woni ñalaande luttaynde ndeen.
Hino woodani ɓe toon kala ko ɓe faaletee, hara kadi ɓeydaari hino ka Amen.
Ɗuuɗii e gire ɗen Min kalki ado maɓɓe, ko ɓeen ɓurnooɓe doole, ɓeen mbanngorii e leydi ndiin, ndaarugol taw si ɓe keɓay laaworde.
Pellet, woni e ɗuum, waajo wonan'de kala jom ɓernde, maa tuɗuɗo noppi hara ko tawaaɗo.
Gooŋɗii Min tagii kammuuji ɗiin e leydi ndin e kon ko woni hakkunde majji, ndeer balɗe jeegoo, tampere woo heɓaani Min.
Muñño e ko ɓe kaalata kon, subbunhinanoɗaa Joomi maa ado puɗal na'ange ngen e ado mutal ngal.
Jemma on kadi, subbunhinanoɗaa mo e ka battane [juluɗe] farlaaɗe.
Heɗo, ñande noddoowo o noddoyta e nokkuure ɓattiinde,
ñande ɓe naniroyta ha'acaango ngon e hoore goonga. Ko ndeen woni Ñande yaltugol ngol [ka genaale].
Pellet, ko Monen nguurnata Min mbara, ko ka amen kadi woni ruttorde nde.
Ñalnde leydi ndiin seekotoo [ɓe njaltira] keñagol; ko nde woni mooɓirde newaniinde Min.
Ko Minen ɓuri anndude ko ɓe kaalata kon. A wonaa dooloowoɓe. Haray waajor Alqur'aanaare nden, kala kuloowo kammbaa an on.

