The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe moon [Al-Qamar] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The moon [Al-Qamar] Ayah 55 Location Maccah Number 54
Darngal ngal ɓattiima, lewru ndun kadi se'ekiima
Si ɓe nji''ii Ma'ande, ɓe ɗuurnoo ɓe mbi'a: "Ko mbilewu jokkondirngu".
Ɓe njeddi, ɓe njokki mbeleeɗe maɓɓe. Hara le hu'unde kala no mari ñiiɓirde.
Gooŋɗii kumpite arii e maɓɓe, ɗe kaɗitorɗum woni e mum;
[Ɗuum] ko ñeñƴal jottiingal. Kono jeertingol ngol nafaani.
Sel ɓe. Ñande noddoowo on noddoyta e hu'unde añiniinde.
ja'asɓe ndaarɗe, hiɓe njaltira e genaale ɗeen wano kanuuji caratooɗi.
heñaniiɓe noddoowo on. He'eferɓe ɓeen mbi'a: "Ndee ko ñalaande saɗtunde".
Ado maɓɓe, yimɓe nuuhu ɓeen yedduno. Ɓe njedfi jiyaaɗo Amen on, ɓe wi'i : "Ko jinnaaɗo!", o kammbanaa.
O torii Joomi makko, won'de : "Miin on ko mi poolaaɗo, faabo [kam]".
Min ngudditiri dammbuɗe kammu ngun, ndiyam wanncoojam,
Min puccitiri leydi ndin ɓulli. Ndiye ɗern fottiri e yamiroore hoddiranoonde.
Min ndoondori mo e [laana] lesaaka marka alluwe e peŋe,
hika dogira e ndenka amen. Ɗuum ko njoɓdi [Nuuhu] jeddanooɗo oon.
Gooŋɗii Min ngaccirii [kon ko Min mbaɗi ɓe] tasakuyee. Taw si woodi baajitorayɗo?
Tesko ko hono lepte Am e jeertingol (am) wa'anoo?
Gooŋɗii Min newinirii Alqur'aanare nden baajitorgol. Hara wooday baajitorɗo?
Aadi'en njedduno. Taskee ko hono lepte am e jeertingol (sm) wa'anoo?
Min ngurtu e maɓɓe henndu saɗtundu, e ñalaande hiitaande, duumiinde;
hindu bippitira yimɓe ɓeen, wa si tawii ko ɓe daƴƴe tamaro irtaaɗe.
Taskee ko hono lepte am ɗen e jertingol (am) ngol wa'anoo?
Gooŋɗii Min newinirii Alqur'aanare nden sabu baajitorgol. Hara wooday baajitorɗo?
Samuuda'en njedduno waajo ngo,
ɓe mb'i: "Kere ko neɗɗo gooto e amen woni ko min njokkata? Haray min ngonii on tumba e nderr majjere e tamperere.
Hara ko e makko jaŋtoore nden wernaa hakkunde amen? Si ko woni, ko penoowo nii, townitiiɗo".
Aray ɓe ngaannda (Ñalnde) Janngo, ko hommbo woni penoowo toownitiiɗo on.
Ko Min wurtirooɓe ngelooba ndewa ba ngam, jarribagol ɓe. Aynitu ɓe, muññoɗaa.
Humpitu ɓe won'de ndiyam ɗam ko sennndaaɗam hakkunde maɓɓe [e ngelooba ba]; kala yaray geɗal mum.
Ɓe noddi gon'diijo maɓɓe, o jonni [kaafa kan], o sodi [ba].
Teskii ko hono lepte am ɗeen e jeertingol (am) ngol wa'anoo?
Ko ha'acaango wooturu tun Min ngurti e maɓɓe, ɓe mba'i wa ledde yo'orude muncaaɗe.
Gooŋɗii Min newinirii Alqur'aanare nden baajitorgol. Hara wooday baajitorɗo?
Yimɓe Luutu ɓen njedduno jeertine ɗeen.
Min ngurtuno henndu kaaƴe e maɓɓe, si wonaa e ɓeynguure Luutu nden, Min daɗndirno ɓeen ka wenndo,
moƴƴere immorde e Amen. Ko non Min nkoɓitirta kala kettuɗo [neema Allah on].
Gooŋɗii le o jeretinirno ɓe nanngal amen cattungal ngal. Kono ɓe cikkitii jeertinol ngol.
Gooŋɗii ɓe ɗaɓɓirno mo [bonidugol e hoɗɓe makko ɓeen]. Min mehi gite maɓɓe ɗeen. "Meeɗee lepte ɗeen e jeertingol am ngol".
Gooŋɗii ko bimmbi law, woni ko lepte duumiiɗe ndawirani ɓe.
"Meeɗee lepte e jeertingol am".
Gooŋɗii Min newinirii Alqur'aanare nden baajitorgol. Hara wooday baajitorɗo?
Gooŋɗii jeertinaango ngon arii e yimɓe Fir'awna ɓeen.
Ɓe njeddi aayeeje amen ɗen fof. Min nanngiri ɓe, nanngal pooluɗo kattanɗo.
Ko he'eferɓe mon ɓen ɓuri ɓeya moƴƴude? Kaa ko daɗgol woodani on ka Ɗeri?
Kaa hara ɓe mbi'ay : "Minen ko min dental wallindirooɓe"?
Aray nde dental [maɓɓe] ngal foolee, ɓe ndunntina ɓabbe maɓɓe.
Wurin ko Darnga ngo woni kammbaa maɓɓe on, Ko Darnga noon ɓuri mawnude e haaɗude.
Pellet, bonɓe ɓen ngonii e majjere e ooyunge.
Ñande ɓe daasiroytee je'ece maɓɓe ɗeen ka nder Yiite, (ɓe mbi'anee): "Meeɗee meemugol Saqara".
Minen Min tagir hu'unde kala e eɓɓoore,
Yamiroore amen wonaani, si wonaa [konngol] gootol pet, [yaawira] wa hinƴaango yiitere.
Gooŋɗii Min kalkiino yeradiiɓe mon. Hara wooday baajitorayɗo?
Kala hu'unde nde ɓe ngolli no ka ndeer ɗeri,
kala kadi toksum e mawnukum, ko binndaa ɗum.
Pellet, gooŋɗuɓe ɓren ngonii e Aljannaaji e caatli,
e toolorde goonga, ka Laamɗo kattanɗo.

