The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe Iron [Al-Hadid] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The Iron [Al-Hadid] Ayah 29 Location Madanah Number 57
Kala ko woni ka kammuuji e ka leydi seninii Allah. Ko Kaŋko woni pooluɗo, Ñeeño on.
Ko Kaŋko heeranii laamu kammuuji ɗiin e lesdi ndin. Himo wuurna Himo wara, Kanŋko O kattanɗo kala hu'unde.
Ko Kaŋko woni arano e cakkitiiɗo, peeñuɗo e birniiɗo, Kaŋko ko O gannduɗo kala hu'unde.
Ko Kaŋko tagi kammuuji ɗiin e leydi ndiin ndeer balɗe jeegoo, refti O fotondiri ka dow "Arsi"; Himo anndi ko mutata kon ka leydi, e ko ƴawata e mayri, e ko jipporta ka kammu e ko ƴawata e maggu. Homo wonndi e mon kala ka ngonɗon. Allah no reeni ko ngolloton kon.
Ko Kaŋko heeranii laamu kammuuji ɗin e leydi ndin. Ko ka Allah fiyakuuji ɗin nduttirtee.
Himo naadia jemma on e ndeer ñalawma on, o naadira ñalama on kadi e ndeer jemma on. Kaŋko ko O gannduɗo ko woni e ndeer ɓerɗe.
Gooŋɗinee Allah e nulaaɗo makko on, nafqon kon ko o waɗiri on lomtinaaɓe e mum. Gooŋɗinɓe ɓeen e mon, ɓe nafqi [jawle maɓɓe ɗen], hino woodani ɓeen njoɓdi mawnundi.
E ko heɓi on, on ngooŋɗintaa Allah? E hino Nulaaɗo on hino nodda on e gooŋɗingol Joomi mon. Gooɗii [Allah] ƴettii e mon ahadi, si on laatike gooŋɗinɓe.
Ko Kaŋko jippinta e jeyaaɗo makko on aayeeje ɓannguɗe, fii no o njaltinira on e niɓe fa'ade e ndaygu. Pellet, Allah ko jurmotooɗo on, jaafotooɗo.
E ko heɓi on, on cakkotaako fii laawol Allah ngol, e hino le ko Allah woodani ronugol kammuuji ɗiin e leydi ndin? Fotataa e mon, ɓen sakkinooɓe ado uddital ngal ɓe haɓidaa; ko ɓeen ɓuri mawnude darja e dii ɓeen sakkiiɓe ɓaawo ɗum ɓe haɓidaa. Ɓe fof maɓɓe noon, Allah fodii ɓe moƴƴere. Allah no humpitii ko ngolloton kon.
Ko hommbo ñamlirta Allah ñamaande labaande, o sowana mo nde, hara no woodani mo njoɓdi teddundi?
Ñande nji'oytaa gooŋɗinɓe worɓe ɓeen e gooŋɗinɓe rewɓe ɓeen, hara annoora maɓɓe yaara ye'eso maɓɓe e ñaamo maɓɓe (ɓe mbi'anee): "Weltaare mon hannde ko Aljannaaji, ɗi canɗi ilata senngo ley mum, ko on duumotooɓe ndeer ton". Ko ɗum woni malal mawngal ngal.
Ñalnde naafiqiiɓe worɓe ɓeen e naafiqiiɓe rewɓe ɓen mbi'anoyta gooŋɗinɓe ɓeen: "kabbee min, min njalbinora annoora mon on". Ɓe mbi'anee : "Yiltoree ɓaawo mon, ɗaɓɓoyon annoora". Heedo waɗee hakkunde maɓɓe, ngo damal ngal yurmeende woni e nder mum, ɓaawo maggal noon, ko lepte woni e bannge mum.
Hiɓe nodda ɓe : "E min ngondaano e mon?" Ɓe mbi'a : "Ko non nhoniri. Ko woni tun, on fitinno ko'e mon, habbitaniɗon [gooŋɗinɓe ɓen bone], cikkitiɗon, yelaaji hodi on haa yamiroore Allah nden ari. Hodoowo on hodi on e moƴƴere Allah ndeen.
Hannde noon, on njaɓantaake coktorɗum wonaa e ɓeen yedduɓe. Depporde mon nden ko ka Yiite : ko ngen woni ko hannduɗon. Nge bonii ruttorde.
E yontaani gooŋɗiiɓe ɓen nde ɓerɗe maɓɓe ɗen deeƴirta jantoore Allah nden e kon ko jippii immorde e goonga? Hara ɓe wa'aani wa ɓeen okkanooɓe defte ɓen ko adii, dumunna on juutani ɓeen, ɓerɗe maɓɓe ɗen njo'ori, ko ɗuuɗunoo e maɓɓe ko ko faasiqiiɓe.
Nganndee pellet, Allah wuurnitay lesdi ndiin ɓaawo ndi yo'orii. Gooŋɗii Min ɓannginiranii on aayeeje ɗeen, fii no haqqiliron.
Pellet, sakkotooɓe (jawɗe mum ɓeen) ka worɓe e ka rewɓe ɓe ñami Allah ñamaande labaande, ɓe sowanoyte (mbarjaari) hara no woodani ɓe njoɓdi mawndi.
Ɓeen gooŋɗinɓe Allah e Nulaaɗo makko on, ko ɓen woni goongiyaŋke en. Sahodinɓe ɓen ka Joomi mun, hino woodani ɓen njoɓdi maɓɓe e annoora maɓɓe. Ɓeen noon yedduɓe ɓe njeddi aayeeje Amen ɗeen, ko ɓeen ngoni yimɓe Jahiimi ngen.
Ngnndee won'de nguurndam aduna ɗam ko fijindaaru, e mbeleeɗe, e cuɗaari, e ɓurondiro hakkunde mon e jawɗe e ɓiɓɓe. Wano toɓo haawnungo remooɓe ɓen puɗi mum, refti ngo yo'ora, yi'aa hingo soyɗi; refti ngo wonta munciiɗum. Hino ka laakara, lette caɗtuɗe, e yaafuyee immorde e Allah e yarluyee. Nguurndam aduna ɗam wonaani, si wonaa dakammehoy hodo.
Ngadondiree e (golle) yaafaawuya ka Joomi mon, e Aljanna mo yaajeendi mun wa'i yaajeendi kammu ngun e leydi ndin, on maranaama ɓren gooŋɗinɓe Allah e Nulaaɓe makko ɓen. Ɗuum ko ɓural Allah ngal o okkata on mo O muuyani. Allah ko Joim ɓural mawnungal.
Bone woo heɓataa [on] e lesdi ndiin ma e pittaali mon ɗiin, si wonaa ɗuum woniino e deftere ado min tagude ndee [tagoore]. Pellet, ɗuum ko ko newanii Allah.
Ko fii wota on cuno e ko laawii on kon, ngonaa kadi weltorgol ko o okki on kon. Allah yiɗaa kala ñaaƴoowo, mantiiɗo.
Ɓeen wuddooɓe ɓe njamira yimɓe ɓeen nguddam... kala ɗuurniiɗo, pellet, Allah kan ko Galo, jettiniiɗo.
Gooŋɗii Min nulirii Nulaaɓe amen ɓeen ɓanngannduyeeji, Min njippindinani ɓe defte e sariyaare, fii no yimɓe ɓeen ñiiɓira e nunɗal. Min njippini kadi njamndi ndiin, ndi doole tiiɗuɗe woni e mum e nafooje wonan'de yimɓe ɓeen, e no Allah feññinira ɓeen wallooɓe mo e Nulaaɗo makko on ka wirnii. Pellet, Allah ko Jom demmbe, pooluɗo.
Gooŋɗii Min nulii Nuuhu e Ibraahiima, Min maɗi e geñngol maɓɓe ngol Annabaaku e defte. Hino e maɓɓe feewuɓe, ko ɗuuɗi kon e maɓɓe ko faasiqiiɓe.
Refti Min njokkindini e batteeji maɓɓe ɗin, nulaaɓe amen [goo], Min njokkintiniri [ɓe] Iisaa geɗal Maryama on, Min ngokki mo Linjiila, Min mbaɗi e ɓerɗe jokkuɓe mo ɓen : yurmeende e giggol. Labbeyaagal ngal ɓe sinci ngal, Minen Min mbaɗɗinaa ngal e maɓɓe. [Min lamndaaki] si wonaa ɗaɓɓugol welayee Allah. Kono ɓe ayniraali ɗum no haani aynireede. Min ngokki njoɓdi goiŋɗinɓe ɓeen e maɓɓe. Ko ɗuuɗunoo kon e maɓɓe ko faasiqiiɓe.
Eey mon yo gooŋɗiiɓe! Kulee Allah, ngooŋɗinon Nulaaɗo makko on; O yeɗay on geɗe ɗiɗi e mbarjaari makko ndiin, O waɗana on annoora mo ndayginorton, O haforana on. Pellet, Allah ko kaforoowo, jurmootooɗo.
Fii no yimɓe defte ɓeen ngnndira won'de ɓe kattanaa hay hu'unde e ɓural Allah ngal, e won'de ɓural ngal ko e juuɗe Allah woni; Himo yeɗa ngal mo O muuyani. Pellet, Allah ko Joom ɓural manngal.

